Izgovorio je jednu rečenicu, otišao kući i upokojio se: Posle više od 20 godina otkrivene poslednje reči Mucija Draškića
Mucijo Draškić, istaknuti srpski umetnik i pesnik, rođen je na današnji dan. Tekst podseća na njegov životni put i značaj koji je ostavio u kulturnom životu. Posebno se ističe tajanstvena i emotivna završnica njegovog života, kada je, nakon izgovorene jedne rečenice, otišao kući i preminuo. Njegove poslednje reči, koje su nakon više od 20 godina otkrivene, pružaju dubok uvid u njegov unutrašnji svet i filozofiju života. Draškić je kroz svoj rad ostavio trajan trag, a ovaj podsetnik na njegov rođendan služi kao prilika da se ponovo razmotri njegov umetnički nasleđe i lična sudbina koja je završena na tako neobičan i neizbežan način.
Umetnički biografi često traže velike manifeste i kompleksne filozofske traktate, ali sudbina Mucija Draškića nudi surovu lekciju o jednostavnosti. Njegov odlazak, praćen jednom, gotovo banalnom rečenicom, podseća na to koliko je ljudski identitet zapravo krhak i koliko su poslednji trenuci često oskudni u poređenju sa decenijama stvaranja. Medijska pažnja koja se nakon dve decenije ponovo usmerava ka njegovim rečima ukazuje na neku vrstu nostalgije za vremenima kada su odlazi velikana bili obavijeni nekom vrstom dostojanstvene tišine, a ne samo brzim informacijama. Danas, kada se svaki detalj života javnih ličnosti analizira i dekonstruiše, ovakav tip sudbine deluje gotovo egzistencijalno. Možda je upravo ta kratkoća i neupadljivost onoga što je ostao iza sebe bila najiskreniji prikaz njegovog umetničkog duha. Da li su naše poslednje reči zaista samo informacija ili su one jedini autentični pečat koji ostavljamo svetu?